Danas ćemo malo raspravljati o inspiraciji. No neću pisati ništa o tome, samo ću svoje tvrdnje o tome kako je glupost neuništiva potkrijepiti živim primjerom. Unaprijed zahvaljujem. Puh je životinja iz porodice glodavaca, ali za razliku od drugih glodavaca, on živi u čoporima (kolonijama). Rasprostranjeni su po cijelom svijetu, a najviše ih ima u Indiji (vodeni) i južnom dijelu sjeverne Afrike (kontinentakni puhovi). Dijele se na dvije velike skupine i više podvrsta koji su se evolucijom prilagodili najbizarnijim načinima života.

Glavna podjela se vrši na:

1.Kontinentalne puhove
- Planinski puhovi
- Aero puhovi

2.Vodene puhove
- Riječni puhovi
- Jezerski puhovi
- Morski puhovi

KONTINENTALNI PUHOVI su sedme, po veličini, životinje u Africi, samo što vecina ljudi o tome nema pojma jer je to vlada DR Konga godinama pokušavala zataškati, međutim od početka građanskog rata klupko se počelo razmotavati i otkrivati cijelu istinu koja je - moramo priznati, prilično intrigantna.
Razmnožavanje se obavlja polaganjem jaja, a nakon 3 mjeseca puhovi izlaze iz jaja i počinju svoj život. Majka i otac (a ponekad i braća/sestre) se izmjenjuju pri ležanju na jajima, lovu i pronalaženju hrane. Kad se izlegu, su veličine ljudske glave i teže oko 10 kilograma. Rastu do druge godine i postižu maksimalnu veličinu od pola metra i težine do 60 kilograma. Dok je Atapuh veličine čovjeka i ima 100 kilograma, te sam svlada tri odrasla čovjeka. Obitavaju u šumama i imaju pasivno agresivnu narav. Brane svoje teritorije sa velikom žestinom i velikim gnjevom. Ali neće napasti ako ne uđete na njihov teritorij. Prekriveni smeđim krznom postali su pravi majstori za kamuflažu. Što se tice podvrsta kontinentalnog puha, one dijele zajedničke karakteristike sa jednom bitnom razlikom - aero puhovi se pri lovu i bijegu koriste tehnikom afričke leteće vjeverice (skoči - poleti). Međutim, za takvo ponašanje čvrsti dokazi ne postoje jer još uvijek to nitko nije snimio.
Kontinentalni puhovi većinu života provode pod zemljom, a tamo i izlaze iz jaja.

VODENI PUHOVI (Aqua Gliridae L.) su po anatomiji veoma slični kontinentalnim puhovima uz manje razlike plivaće kožice i škrga. Ali po naravi oni su puno drukčiji. Veoma agresivni i jako lako razdražljivi, napadaju iz pjene u morskim valovima i svoj plijen odvlače u dubinu. Znaju pojesti dvostruko više od svoje težine iz čiste proždrljivosti. Kopnene životinje (ponekad i ljude) love samo morski puhovi, prirodnih neprijatelja nemaju, a glavna su im hrana velike bijele psine kojih baš i nema u indijskom akvatoriju pa se morski puhovi odlikuju još jednom vrlo cijenjenom vještinom - u roku od jedne noći mogu prijeći i 1000 milja (Indija - Južna Afrika) zbog guste populacije velike bijele psine u južnoafrickom akvatoriju). Ostale vrste vodenih puhova se hrane samo vodenim životinjama i njihovim ličinkama.
Što se tiče razmnožavanja vodenih puhova, postoje razlike od razmnožavanja kontinentalnih puhova.
Jaja vodenih puhova su veličine riblje ikre, te im je za izlazak iz jaja potreban dulji period vremena.
Zanimljiv je i proces tjeranja vodenih puhova koji se naziva kucanje - naime, ženke vodenih puhova pokazuju upaljenost raznim pokretima tijela koji izgledaju, u najmanju ruku - čudno. Što se tiče muške strane, spolno su zreli već sa 4 mjeseca, što ne znači da to i smiju raditi prije 2. godine života. Jedini mužjaci koji imaju pravo na to su mužjaci koji imaju kljove, ostali neminovno i bez rasprave pogibaju "nesretnim slučajem".
Zanimljiv je rezultat istraživanja koji nam govori o tome da zapravo jaja slatkovodnih puhova mogu preživjeti u slanoj vodi i obrnuto.

Zaboravio sam napomenuti da vodeni puhovi imaju rep dužine 25-30 cm bez dlaka, a pri korijenu repa je širi i završava tupo, naime sastoji se od posebnih pločica, tamnosmeđe boje koja im služi upravo za brzo kretanje kroz vodu. U neposrednoj blizini anusa, ženke koje su spolno zrele imaju žlijezde, te žlijezde zovu se slinovnice. Počinju sa radom kada je ženka uspaljena tj. kada se tjera, na taj način kroz vodu se šire posebni spolni hormoni kojima privlače mužjake. Oni također kao i kontinentalni puhovi imaju zalihe sala, a kod morskih tj.vodenih puhova ona im služi za grijanje tijela posebno u zimskom razdoblju. Vodenpuhovi borave u većim jatima i imaju svoje duplje pod vodom (vododuplje). U nekim skupinama može biti 300-500 jedinki, a svojim tijelom potpuno su prilagodeni životu u vodi. Njihova aktivnost pocinje rano ujutro od 4-7 sati , te u kasno poslijepodne od 20 - 23 sata, te su tada najaktivniji. Uglavnom jedu ribe i puževe,ali nisu izričiti mesojedi nego i pasu razne morske trave. Postoji poseban vodenpuh koji se hrani samo strvinom, taj se naziva strvopuh. Pomoću svojih zubi otvaraju školjke, a na plivaćim kožicama imaju posebne "čičke" na koje "spremaju" ribe i školjke. Kao što je i napomenuto napadaju iz vodene pjene, ponekad ljude, ali to nije pravilo. Aktivnosti njihovih vododuplja je moguće uočiti po mjehurićima koji izlaze iz vode.

ZAJEDNIČKE KARAKTERISTIKE SVIH VRSTA PUHOVA:
Love u skupinama od 6-8 puhova, a takvu manju skupinu predvodi potepuh. Veće borbene skupine od 20-30 puhova vode kerempuhovi. Oni su jedno složeno društvo sa, kao što vidimo, razvijenom hijerarhijom. Svi puhovi u zajednici su istodobno sakupljači, lovci i roditelji (isključujući veličanstvenog Atapuha, on vlada).

Eto, vidite sada kako je glupost neuništiva? Razmislite o tome malo, pa mi se javite na

Vaš Emily